Ovom izložbom i katalogom, autorke Jasmine Jakšić Subić, višeg kustosa, ovaj legat nastavlja ideju o približavanju publici, stručnoj i široj javnosti, predmeta koje čuva u svom muzejskom fondu.
Nakon Zbirke likovnih umetnosti, Zbirke znamenja, Zbirke gramofonskih ploča i Zbirke knjiga, u 2025. godini publika će biti u prilici da sagleda i Zbirku fotografija.
Kompleksan i heterogen sadržaj Zbirke obuhvata ceo vek fotografske produkcije, od kraja 19. veka do devete decenije 20. veka, tokom kog je fotografija postala važan deo vizuelne kulture i sredstvo beleženja različitih aspekata života.
Kroz ovu Zbirku može da se isprati i njena komercijalizacija, razvoj tehničkih dostignuća, pristupačnost široj publici i korišćenje za potrebe portretisanja, dokumentovanja događaja i stvaranja ličnih uspomena.
Glavni korpus Zbirke fotografija čine predmeti iz zaostavštine Pavla Beljanskog koju su njegovi naslednici poklonili muzeju 1966. godine.
Od tada do današnjih dana broj fotografija u Zbirci se uvećavao dodatnim poklonima iz porodice darodavca, zatim umetnika iz kolekcije, njihovih naslednika i prijatelja Spomen-zbirke, ali i predanim kustoskim radom.
Danas se u njoj čuva više od 400 predmeta, većinom dokumentarnog karaktera, raznovrsnih po veličini, tehničkoj izradi i sadržaju.
Oni predstavljaju sačuvana sećanja na istorijske periode, ljude, situacije, odnose, predele, predmete…
Izložba je zamišljena kao polazna tačka za buduća istraživanja i poziv za stručnu i širu javnost da kroz sagledavanje prošlih trenutaka iz života i iskustava drugih ljudi, otkriju svoje priče.
Izložbu prati katalog prema dizajnu Veljka Damjanovića, digitalni materijal izložbe potpisuje Mint Medija, dok je autorka dizajna izložbene postavke Aleksandra Rešnjak Pešić, „Radionica Atelijer“.
Postavka će biti otvorena do 25. januara 2026. godine.
Duško Stojanović
akademski slikar i grafičar
Nekada je, u različitim društvenim sistemima i periodima razvoja ili propadanja, kultura uvek bila potisnuta ili sklonjena. Kultura je opasna jer donosi činjenice, istinu, život i emociju, a to se ne uklapa ni u jedan sistem. Zato nije čudo što istorija pokazuje da su je često proglašavali dekadentnom ili opasnošću po društvo.
Vida Ognjenović
rediteljka i književnica
„Odbijamo da budemo žrtve, nema razloga da vlast žrtvuje kulturu. Neka sa žrtvuje sama, neka se vlast sama preispita za svoje greške a ne da ih naplaćuje od kulture. Glasniku se glava ne seče. Bojeći se da ih je kultura prepoznala i prozrela, pokušavaju da uguše kulturu. Pa slabi su im zubi“.