Prof. dr Dijana Metlić, tokom svog vođenja kroz izložbu Lazara Vozarevića u Galeriji Matice srpske, govoriće o klimi u kojoj se razvija jugoslovenska umetnost 1950-ih godina, o formiranju Decembarske grupe 1955. godine među čijim je članovima istaknuto mesto zauzimao Lazar Vozarević.
Uz sažeti osvrt na najbitnije poetike i umetničke ličnosti Decembarske grupe (Ćelić, Protić, Bajić, Tomašević itd), posebna pažnja biće posvećena nizu Vozarevićevih ostvarenja nastalih između 1955. i 1958. godine, kada on artikuliše svojevrstan figuralni izraz zasnovan na sintezi postkubističke pikasovske stilistike i srednjevekovnog, vizantijskog nasleđa.
S obzirom na značaj koji u okviru postavke zauzimaju monumentalni radovi Vozarevićevog enformelskog i postenformelskog perioda, govoriće se i o njegovim eksperimentima sa neslikarskim materijalima, postupcima paljenja i razjedanja slikane površine kiselinama, koji postepeno vode do negativnog plastičkog rezultata i radikalnog odricanja od klasičnih sredstava gradnje kompozicije.
U periodu od 1963. do prerane i tragične smrti, 1968. godine, pomoću tapetarskih nitni
(pulija) na crvenoj i zlatnoj bojenoj pozadini višeslojnih emulzija, Vozarević u alhemijskom procesu, realizuje novu, geomtrijsku-gestualnu sliku-reljef, koja će smenjivanjem simboličkih formi kruga, elipse, kvadrata, pravougaonika progovoriti o samoj suštini njegove egzistencije i stvaralaštva.
Kustoska vođenje tokom vikenda
Kustoska vođenja kroz ovu izložbu održaće se tokom vikenda, 13. i 14. decembra, u 13 i 17 časova.
Publiku će sa postavkom upoznati kustoskinja Ivana Rastović.
Duško Stojanović
akademski slikar i grafičar
Nekada je, u različitim društvenim sistemima i periodima razvoja ili propadanja, kultura uvek bila potisnuta ili sklonjena. Kultura je opasna jer donosi činjenice, istinu, život i emociju, a to se ne uklapa ni u jedan sistem. Zato nije čudo što istorija pokazuje da su je često proglašavali dekadentnom ili opasnošću po društvo.
Vida Ognjenović
rediteljka i književnica
„Odbijamo da budemo žrtve, nema razloga da vlast žrtvuje kulturu. Neka sa žrtvuje sama, neka se vlast sama preispita za svoje greške a ne da ih naplaćuje od kulture. Glasniku se glava ne seče. Bojeći se da ih je kultura prepoznala i prozrela, pokušavaju da uguše kulturu. Pa slabi su im zubi“.