Rezultati istraživačkog rada arhitekte Darija Čupića, istoričara umetnosti Milana Poznanovića i saradnika na projektu arhitekte Milana Milovanovića, prvi put su predstavljeni početkom 2021. godine izložbom Misterija Brašovanovog paviljona iz 1929. godine realizovanom u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu.
Izložbu je pratila i istoimena publikacija.
Prateći program izložbe Poklon-zbirka Dragiše Brašovana, posvećene životu i delu jednog od naših najistaknutijih graditelja, prilika je da se ovo dragoceno istraživanje predstavi i novosadskoj publici.
Autori su, baveći se temama međuratne arhitekture na našim prostorima, doprineli izučavanju opusa arhitekte Dragiše Brašovana pružajući nova tumačenja uticaja, stilova, odnosa modernizma i ar dekoa.
pogledajte još
Posetioci će biti u prilici da vide rekonstrukciju spoljašnjosti i unutrašnjosti paviljona i veliki broj do sada neobjavljenih originalnih fotografija, od Darija Čupića i Milana Poznanovića čuju nešto više o skulpturi koja je stajala ispred objekta i saznaju o uticajima, nedoumicama i mogućnostima budućih istraživanja.
Ivan Stanić, viši kustos Muzeja nauke i tehnike, koji je ovom istraživanju dao muzeološki kontekst, govoriće o važnosti vaninstitucijalne saradnje u muzeju.
Muzej nauke i tehnike, koji baštini i istoriju arhitekture i građevinarstva na našim prostorima, uvideo je značaj ovog istraživanja i podržao inicijativu autorskog tima da upotrebom novih tehnika i tehnologija pomera granice u cilju sticanja novih saznanja bitnih za istoriju nauke, umetnosti i tehnike na našim prostorima.
Predavanje drže: Dario Čupić, arhitekta, Milan Poznanović, istoričar umetnosti i Ivan Stanić, viši kustos Muzeja nauke i tehnike u Beogradu.
Događaj počinje u 19 časova, ulaz je besplatan.
Nada Savković
filolog
Pitanje jezika je izuzetno važno, jer je jezik osnovno oruđe kulture svakog naroda: rodno mesto našeg bića. Pojmovni svet jednog naroda odražava se u jeziku. Kada smo u svom jeziku, mi smo u svom zavičaju. Zato je važno uticati na svest o važnosti očuvanja maternjeg jezika kao preduslova za očuvanje autentičnosti nacije.
Vladimir Bajić
”Graditelji Novog Sada”
”Moramo voditi računa o tome da se u što većoj meri podsećamo na to šta je nekada bilo, šta su važni istorijski događaji, ko su naši preci i kako su oni živeli. To je suštinsko proučavanje društva iz kog proizilaze rezultati koji nam mogu ukazati na to kojim putem treba da idemo da bismo bili bolji ljudi i članovi našeg društva”.