U pitanju je gstujuća izložba Muzeja Republike Srpske u Banja Luci.
Autorka izložbe je Danijela Đukanović, muzejska savetnica etnološkinja, a radionice zmijanjskog veza biće upriličene nakon otvaranja izložbe, kao i narednog dana, u četvrtak, 13. marta, u 10 časova.
Izložba sadrži originalne predmete sa zmijanjskim vezom izrađene krajem 19. i početkom 20. veka, ali i predmete njegove savremene primene kroz koje se nastavlja tradicija ovog veza i održavanja veštine.
Od 2014. godine zmijanjski vez je deo UNESKO-ve Reprezentativne liste nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, čime je postao deo svetske kulturne baštine.
Zmijanje je oblast u Bosni i Hercegovini koja obuhvata delove opština Banja Luka i Ribnik, a kolekcija zmijanjskog veza predstavlja deo zbirke tekstila Etnološkog odeljenja Muzeja Republike Srpske.
Simbolika i značaj zmijanjskog veza prikazani su na rukavima, ošvama, odnosno nisprsnicama ženskih i muških košulja sa Zmijanja, kao i na ženskom oglavlju sa Zmijanja, odnosno boščama.
Na izložbi će pored vezenih predmeta biti prikazano i više fotografija, kao i dokumentarni film o zmijanjskom vezu.
Takođe, biće organizovane radionice veza koje će voditi Svjetlana Marković.
Specifičnost zmijanjskog veza manifestuje se u usklađenosti, harmoniji i stilskoj perfekciji geometrijskih ornamenata ukomponovanih sa tamnoplavim odnosno čivitli koloritom.
Za razliku od drugih krajeva Bosne i Hercegovine gde je vez predstavljen u četiri ili dve boje, na Zmijanju je prikazan u tamnoplavoj boji.
Zmijanjskim vezom prikazana je umetnička kreativnost, unutrašnja simbolička kreativnost i osećajnost koju je vekovima posedovala krajiška žena u svome temperamentu i duhu.
Ona je vezom izražavala svoje emocije, osećanja i unutrašnje stanje duha.
Zmijanjski vez od sredine 19. veka pa do početka 20. veka rađen je isključivo na lanenom i konopljinom platnu, a najčešće je prikazan na narodnoj nošnji sa Zmijanja.
Od polovine 20. veka pa do početka 20. veka veze se i na pamučnom platnu.
Nadležna kustoskinja u Narodnom muzeju Zrenjanin je Branka Sikimić, viša kustoskinja-etnološkinja.
Darko Bajić
režiser
Da bi došli do kulturnog identiteta pre svega moramo da poštujemo iskustvo i da pogledamo u prošlost, a ne da bežimo od nje, kako nas danas neretko savetuju. Gledajući film, čitajući knjige i upijajući slikarska dela, mi stvaramo osnovu nekog sopstvenog identiteta. Nacionalni identitet mora da postane deo tvog identiteta. Sa tim saznanjem možeš slobodno leonovati u predivnom svetu različitosti.
Nada Savković
filolog
Pitanje jezika je izuzetno važno, jer je jezik osnovno oruđe kulture svakog naroda: rodno mesto našeg bića. Pojmovni svet jednog naroda odražava se u jeziku. Kada smo u svom jeziku, mi smo u svom zavičaju. Zato je važno uticati na svest o važnosti očuvanja maternjeg jezika kao preduslova za očuvanje autentičnosti nacije.