Nastupiće pijanista i Ginisov rekorder, Peter Bence uz Vojvođanski simfonijski orkestar, pod dirigentskom palicom Srboljuba Dinića.
„Muzika treba da bude dostupna, a ne ograničena. To je kao pretvaranje grada u veliku pozornicu. Veoma se radujem, svaki projekat je jedinstven i uzbudljiv, ali kada neko može da svira muziku sa 80 drugih umetnika na sceni, to je nešto posebno. Program će uključivati sjajne klasike, filmsku muziku na kojoj smo svi odrasli, ali i aranžmane legendarne popularne muzike Majkla Džeksona i grupe Queen. Biće tu i nekoliko mojih originalnih kompozicija za klavir i orkestar, zbog čega sam pomalo uzbuđen“, istakao je Bence.
Broj sedećih mesta na Korzu je ograničen.
Nakon svečane ceremonije, otvaranje Kaleidoskopa kulture se nastavlja još tri dana u Distriktu, od 8. do 10. septembra, predstavljajući uvod u pet nedelja i svojevrsni Kaleidoskop kulture u malom, kroz multimedijalni događaj „Neraskidive veze“.
Program počinje u 20.30 časova, na bočnom ulazu u Distrikt, od strane studentskih domova, što će biti jedini mogući ulaz u Distrikt, sve do 22 časa, dok ne počne muzički program, kada će i svi ostali ulazi biti otvoreni.
Ovaj multimedijalni događaj obuhvatiće jednu predstavu, tri izložbe, šest projekcija i animacija, sedam instalacija, tri pozorišta, dve srednje škole, dva fakulteta, glumce, plesače, kaskadere, slikare i druge umetnike i umetnice, ilustrujući poslednjih sto godina Distrikta, kroz osvrt na najznačanije društvene i umetničke događaje 20. i 21. veka.
Tri dana otvaranja u Distriktu obuhvatiće i 13 koncerata, a stižu Iva Lorens, Keni nije mrtav, Zoi, Nataleé, Tijana i Runy, Merina Gris, Verboten Berlin, Vladimir Aćić, Dejan Milićević, Lira Vega, Elizabete Balčus, Srđan Žikić i Milana Nikić.

Pet nedelja
Nakon četvorodnevnog otvaranja, svaka nedelja biće u znaku posebne vrste umetnosti – izvođačke, primenjene, vizuelne, arhitekture i književnosti, a u Novom Sadu predstaviće se najznačajnija domaća, regionalna, evropska i svetska imena, od kojih će mnogi prvi put biti u Srbiji.
U nedelji izvođačke umetnosti, od 11. do 17. septembra stižu dobitnik Gremija, džez muzičar Džejson Majls, zatim virtuoz Stefan Milenković uz Kameratu Novi Sad, kao i Senda Pan flute choir, dečiji hor iz Hirošime, pod dirigentskom palicom Hiromicua Šimamota i novosadski Bajićevi slavuji, koje je osnovala i predvodi Ana Kovačić.
U nedelji primenjene umetnosti od 18. do 24. septembra biće otvorena prva multimedijalna izložba o jednom industrijskom nasleđu „Duh mesta – prvi vek Distrikta“ i nesvakidašnja interaktivna instalacija „Srce“ autorke dr Miljane Komad, a stižu i najznačajnija domaća imena iz sveta dizajna – Slavimir Stojanović Futro i Goran Edi Tadić.
U nedelji vizuelne umetnosti od 25. septembra do 1. oktobra biće otvorena izložba „Od Konjovića do Marine Abramović“ koja će po prvi put, na jednom mestu predstaviti dela velikana srpske umetnosti među kojima su – Petar Lubarda, Milena Pavlović Barili, Sava Šumanović, Milan Konjević, Olja Ivanjicki, Vladimir Veličković, Marina Abramović i drugi.
U toj nedelji publika će imati prilike da vidi izložbu „Najbolje od svetske naive“, kroz dela srpskih i kineskih naivnih umetnika, kao i radove mladih umetnika – slikara Aleksandra Bajunovića i fotografa Vladimira Veličkovića.
U nedelji arhitekture od 2. do 8. oktobra stiže Alehandro Aravena, dobitnik Prickerove nagrade, Nobelovog pandana u arhitekturi.
Ta nedelja obuhvatiće i izložbu „Kuhinje“, kao i stručni panel „Pop-up Think Tank Future Modernities“.
U nedelji književnosti od 9. do 15. oktobra stižu neka od najznačajnijih regionalnih i domaćih imena pisane reči – Matija Bećković, Jasminka Petrović, Muharem Bazdulj, Danica Vukićević, Milica Vučković, kao i pedagoškinja Olgica Pušić Ugrinov.
Ulaz na programe Kaleidoskopa kulture je slobodan.
Duško Stojanović
akademski slikar i grafičar
Nekada je, u različitim društvenim sistemima i periodima razvoja ili propadanja, kultura uvek bila potisnuta ili sklonjena. Kultura je opasna jer donosi činjenice, istinu, život i emociju, a to se ne uklapa ni u jedan sistem. Zato nije čudo što istorija pokazuje da su je često proglašavali dekadentnom ili opasnošću po društvo.
Vida Ognjenović
rediteljka i književnica
„Odbijamo da budemo žrtve, nema razloga da vlast žrtvuje kulturu. Neka sa žrtvuje sama, neka se vlast sama preispita za svoje greške a ne da ih naplaćuje od kulture. Glasniku se glava ne seče. Bojeći se da ih je kultura prepoznala i prozrela, pokušavaju da uguše kulturu. Pa slabi su im zubi“.