Ekipa istoričara, okupljena oko ideje dr Aleksandra Foriškovića, poduhvatila se velikog i važnog posla na izradi Srpskog biografskog rečnika.
Pod rukovodstvom akademika Čedomira Popova izašlo je pet tomova Rečnika.
Od 2012. godine glavni urednik Srpskog biografskog rečnika bio je prof. dr Branko Bešlin, a od 2024. glavni urednik je dr Radovan J. Popović, naučni savetnik.
U periodu od 2004. do 2025. objavljeno je osam tomova Srpskog biografskog rečnika (slova A–Pč), na 7.321 strani, na kojima se nalaze 14.124 biografije i 4.195 fotografija.
U pisanju biografija za Srpski biografski rečnik do sada je učestvovalo preko 1.000 autora.
Ova personalna enciklopedija donosi u više tomova biografije svih značajnijih ličnosti iz srpske istorije od prvih pisanih spomenika, dakle od 9. veka do 1945, i to praktično iz svih oblasti ljudskog delovanja i stvaralaštva.
Duško Stojanović
akademski slikar i grafičar
Nekada je, u različitim društvenim sistemima i periodima razvoja ili propadanja, kultura uvek bila potisnuta ili sklonjena. Kultura je opasna jer donosi činjenice, istinu, život i emociju, a to se ne uklapa ni u jedan sistem. Zato nije čudo što istorija pokazuje da su je često proglašavali dekadentnom ili opasnošću po društvo.
Vida Ognjenović
rediteljka i književnica
„Odbijamo da budemo žrtve, nema razloga da vlast žrtvuje kulturu. Neka sa žrtvuje sama, neka se vlast sama preispita za svoje greške a ne da ih naplaćuje od kulture. Glasniku se glava ne seče. Bojeći se da ih je kultura prepoznala i prozrela, pokušavaju da uguše kulturu. Pa slabi su im zubi“.